Selo Ivan kula, opština Kuršumlija

Ivan kula

Zaštićen spomenik kulture, na listi Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod brojem SK 835.


Kretanje virtualne kamere oko objekta, "orbit" stil.

Ivan kula Kuršumlija

Gde se nalazi

Ivanova kula je mala srednjevekovna tvrđava sa visokom donžon kulom. Podignuta je na vrhu vulkanske kupe koja dominira okolinom u selu Ivan Kula, na zapadnim padinama Radan planine. Od Kuršumlije, centra opštine, udaljena je 33 km. Do Kule se stiže putem koji se kod Sastavaka odvaja od magistralnog puta Niš-Priština, zatim kod sela Vuče skreće prema severoistoku, utabanim makadamom do centra sela a onda strmom stazom do samog utvrđenja. Na prilazu Kuli je selo Ivan Kula a južno od Kule je selo Zagrađe, nastalo iza tvrđave.

IvanKula

Opis kule

Ivan kula je sagrađena na maloj zaravni na 1076 m nadmorske visine, odakle se vidi i kontroliše put ka Kosovu kao i put ka Kuršumliji, dolinom Kosanice. Sama kula je pravougaone osnove, dimenzija 7.78 x 5.80 m, očuvana u visini od 14 metara. Zidovi kule debeli su 1.40 m, iste debljine je bio i bedem gornjeg grada. Kula je zidana pritesanim kamenom vezanim negašenim krečom. Sa severne strane se naziru ostaci bedema gornjeg grada ovalnog oblika, zidova dužine 56 m, koji prate konfiguraciju terena. Narod veruje da na zaravni podno kule sa severne strane, na mestu današnjeg seoskog groblja, postoje ostaci stare crkve.

Ivan Kula VR


Istorija kule

Narodno predanje vezuje malo utvrđenje za Ivana Kosančića, viteza reda zmaja, jednog od junaka Kosovskog boja. Izvor podno Kule zovu Ivanova voda. Predanje takođe kaže da je Ivan imao sestru Janu koju su u jednom od pohoda oteli Turci. Vukli su je dok se ona otimala, do sela Vuča gde je preminula. Na tom mestu je sazidana mala, jednobrodna crkva čiji temelji i danas stoje kraj seoskog groblja u Vuči.


Bogorodica


Trenutno stanje

Ivanova kula vekovima odoleva zubu vremena. Oštećeni su zidovi pri vrhu a veliko oštećenje na uglu kule je sanirano zahvaljujući angažovanju opštine Kuršumlija i Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša.

Istraživanje

Prvi opis i crtež Ivan kule je ostavio je austrijski slikar Feliks Kanic koji je, obilazeći Srbiju, zapazio kulu na dominantnom visu. On je zapisao da je kula podignuta na rimskim temeljima a što do danas nije potvrđeno, budući da nije bilo istraživanja ovoga utvrđenja.

Detaljan plan kule i utvrđenja napravio je Aleksandar Deroko koji je polovinom 20. veka popisivao tvrđave i ostatke starih gradova na području Srbije, Crne gore i Makedonije.

Ivan Kula VR


Utisak

Ivan Kula i danas dominira okolnim prostorom i podseća na jedno herojsko vreme i njegove junake. Poslednjih godina se čine napori da se napravi bolji prilaz do same kule i omogući posetiocima da stignu do nje. Prostor južno od kule predstavlja prekrasan vidikovac sa koga se pruža pogled na sve četiri strane sveta.

Arheolog Julka Kuzmanović Cvetković,
muzejski savetnik