Velimirovi dvori – Kuline, Ključ, Kolubarski okrug

Velimirovi dvori

Zaštićen spomenik kulture od velikog značaja, u Centralnom registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod brojem SK 254.


Kretanje virtualne kamere oko objekta, "orbit" stil.

Velimirovi dvori
Mionica, Kolubarski okrug

Gde se nalazi

Velimirovi dvori sagrađeni su u samom centru sela Ključ, na 4,5 kilometara daleko od Mionice. Podignuti su na platou iznad reke Lepenice koja u podnožju platoa pravi veliku krivinu - meandar u obliku ključa po kome je selo dobilo ime.

Velimirovi_Dvori


Istraživanja

Arheološka istraživanja započeta su 1978.godine u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca.
Sistematska arheološka istraživanja rađena su 1994. i 1995.g. u organizaciji Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valjevo. Rađena su iskopavanja unutar crkve i mutvaka i tom prilikom je otkriveno 60 grobova a unutar prostorije je otkrivena jama s velikom količinom srednjevekovnog materijala.
Najstariji tragovi života na ovom prostoru su iz praistorije, iz eneolita (bakarno doba).
Za crkvenu građevinu koja je najstarija u kompleksu se pretpostavlja da je iz 15. veka. Na prostoru oko crkve je otkriven veći broj grobova iz 16.i 17. veka.
Iskopavanja u blizini kule-mutvaka su potvrdila da je građevina pripadala manastirskoj kuhinji i konacima.

Velimirovi dvori

Opis

Od nekadašnjih Velimirovih dvora danas su na terenu vidljivi jedan urušeni ogradni zid(obziđe) sa zapadne i istočne strane dug približno 40 metara koji je imao odbrambenu funkciju. Na obrušenom ogradnom zidu se može uočiti nekadašnja kapija.
Istočno od bedema su zidovi urušene crkve. Crkva je bila jednobrodna sa pripratom i oltarskom apsidom na istoku. Dimenzije hrama su 12h6,7m, dozidana spoljna priprata je dimenzija 7h8m. Sa severa ima dozidanu kapelu. Građena je pritesanim kamenom vezanim malterom. Na spoljašnjim fasadama crkve su očuvani delovi živopisa sa predstavom dekorativnih elemenata oblika šahovskih polja i nasatično postavljenih opeka.
Tridesetak metara jugozapadno od hrama je „mutvak“ – kula. Kula je zapravo dosta dobro očuvana građevina kružne osnove prečnika 3m, zidova debljine 0,70-0,90m, očuvana 6,5m u visinu, sa uskim pravougaonim prozorima u gornjem delu. Mišljenja oko namene ove građevine su podeljena. Jedno je da je to neka vrsta isposnice. Drugo je mišljenje, potvrđeno istraživanjima, da je ovo mutvak-prostorija za pripremu hrane, i da je pripadala nekadašnjoj manastirskoj kuhinji i konacima.
Velimirovi dvori predstavljaju redak sačuvani utvrđeni kompleks građevina iz poznog srednjeg veka. Ovo je svakako moglo biti sedište feudalnog poseda, utvrđeni dvor lokalnog feudalca o kome je narod sačuvao zanimljive priče.

Velimirovi dvori

Narodno predanje i verovanje

Narodno predanje kaže da je Velimir, po kome dvori nose ime, bio veoma bogat feudalac iz svite kneza Lazara. Imao je tri sina koji su doživeli strašnu sudbinu. Jedan sin se udavio u reci Lepenici, drugi je poginuo na Božić, prilikom pada s konja. Tužan zbog gubitka sinova i uplašen za sudbinu trećeg sina, Velimir je odlučio da najmlađeg sina čuva u kuli, da ga nikako ne pušta napolje kako mu se ne bi desilo kakvo zlo. Sam je sinu u kulu donosio hranu i piće. Međutim, kad je sudbina zacrtana, desi se...Jednog dana je Velimir sinu doneo grožđe, iz grozda je izmilela zmija i ugrizla nesrećnog dečaka koji je odmah preminuo.
Predanje kaže da je Velimira stigla kletva; naime, Knez Lazar ga je prokleo što mu Velimir nije priredio dostojan doček kad je jednom dolazio u Mionicu.
Po drugoj legendi, Velimir je kao vazal sultanov učestvovao u bici pod Beogradom 1521.godine i za osobite zasluge dobija na upravu spahiluk Ključ sa nekoliko sela. Tu, u Ključu, Velimir gradi dvore – utvrđeni zamak iz koga upravlja posedom. Ova legenda kaže da su njegovi sinovi obnovili manastir Ribnicu kod Mionice.

Julka Kuzmanović Cvetković
arheološkinja