Vizantijska grobnica kod Jagodinmalskog mosta sa martirijumom

VIZANTIJSKA GROBNICA

Zaštićen spomenik kulture od velikog značaja, u Centralnom registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod brojem SK 1012 .


Kretanje virtualne kamere oko objekta, "orbit" stil.

VIZANTIJSKA GROBNICA
Niš, opština Pantelej

Gde se nalazi

Vizantijska grobnica s martirijumom se nalazi u gradu Nišu, opština Pantelej, u gradskom naselju Jagodin mala, na desnoj obali Nišave, istočno od Mosta mladosti.

Ram


Istraživanja

Tokom arheoloških istraživanja u Jagodin mali, 1932-33, Adam Oršić Slavetić je otkrio malu trobrodnu baziliku s kriptom – „mauzoleum, izrađen osobito lepo od žuto pečenih cigalja“. Nad otkopanom kriptom je 1947.godine podignut zaštitni krov. Istraživanja su nastavljena 1952-1953. i tom prilikom je otkriven veći deo bazilike koja je činila jedinstvenu celinu s kriptom. Zarad utvrđivanja hronologije a i za potrebe kozervacije, sprovedena su finalna istraživanja 1962. i 1967.godine. Trobrodna bazilika je prezentovana in situ iako je deo objekta ostao neistražen budući da se nalazi ispod savremenih građevina.

Datovanje

Ranohrišćanska bazilika s martirijumom se datuje u kraj IV ili u Vvek.

Ram tvrdjava

Ram tvrdjava

Ram tvrdjava

Opis

Martirijum je građevina pravougaone osnove dimenzija 8 h 8,5m. Na zapadnom zidu ima malu, polukružnu nišu sa dve manje, pravougaome, sa obe strane. Iznad srednje niše je mali prozor. Zidovi su od opeke i malterisani vodonepropustivim malterom. Lica zidova, sa spoljne i unutrašnje strane su dekorisana slepim arkadama, pilastrima povezanim lukovima.
Unutrašnjost je podeljena na četiri arkosolijuma, po dva na severnoj i južnoj strani, zasvedenim poluobličastim svodom, unutar kojih su polagani pokojnici. Arkosoliji su imali ogradu od masivnih kamenih ploča, čije osnove se vide i danas.
Iz kripte u narteks bazilike vodi 12 stepenika koji imaju funkciju dromosa. Sledeći antičku tradiciju, martirijum je imao nadzemnu konstrukciju.
Ostaci bazilike otkriveni su na istočnoj strani martirijuma. Bazilika je zapravo trobrodna građevina sa polukružnom apsidom na istoku i narteksom sa zapadne strane. Dimenzije građevine su: 23,2 h 17m, zidano naizmeničnim redovima opeke i kamena.
Centralni brod, znatno širi od bočnih brodova je bio odvojen zidanim stupcima. Unutrašnje zidne površine bazilike bile su prekrivene mozaikom, mermernom oplatom, živopisom.
U južnom delu narteksa je pronađen kameni blok koji je imao funkciju obavljanja žrtvovanja u dane kad je obeležavano stradanje najstarijih hrišćanskih mučenika. Nad konzerviranim delom je podignuta konstrukcija rešetkastih zidova s krovom na četiri vode pokrivenim crepom tako da se i spolja može videti unutrašnjost martirijuma.

Verovanje, tumačenje

Grad Niš, antički Naissus je, kao kulturno i versko žarište, bio poznat po svojim mučenicima. Njihov boravak u Nišu je ostavio trag, zahvaljujući moštima slavnih mučenika, Niš je bio poznat u hrišćanskom svetu onoga vremena. Bazilika s martirijumom omogućava proučavanje razvoja sakralne arhitekture koja prati razvoj kulta mučenika.
U okviru bazilike je tokom istraživanja otkriven veliki broj grobova, preko 60. Tu su sahranjivani crkveni velikodostojnici, ličnosti koje su za života zaslužili privilegije.
Kao poseban se ističe dečji olovni sarkofag otkriven ispred ulaza u martirijum. Sarkofag je imao reljefnu dekoraciju: krst sa Golgote i Hristovo raspeće, simbole vaskrsenja.

Julka Kuzmanović Cvetković
arheološkinja